Kad čuju izraz prehrambena terapija, mnogi odmah pomisle na stroga pravila, vaganje svake namirnice ili popis hrane koju više "ne smiju" jesti. No prehrambena terapija izgleda drukčije.
Njezin cilj nije stvoriti savršen jelovnik, niti vas natjerati da se odreknete hrane koju volite. Cilj je razumjeti vaše prehrambene navike, svakodnevni ritam i izazove s kojima se srećete, te pronaći način prehrane koji možete održavati dugoročno.
Drugim riječima, prehrambena terapija ne pita samo što jedete, nego i zašto jedete, kad jedete i u kojim situacijama posežete za hranom.
Zato ova vrsta terapije uključuje razgovor o svakodnevnim navikama, razini tjelesne aktivnosti, kvaliteti sna, stresu i emocionalnim izazovima koji mogu utjecati na prehrambeno ponašanje.
Kod nekih osoba upravo će tad postati jasno da glad nije jedini razlog zbog kojeg posežu za hranom.
Ako ste primijetili da često jedete kao odgovor na stres, tugu ili druge emocije, više o tome možete pročitati u članku Emocionalno prejedanje - zašto posežemo za hranom kad nismo gladni?
Ako vas, pak, prate učestale i uporne misli o hrani tijekom cijelog dana, odgovor možda nije u gladi, nego u fenomenu koji nazivamo „food noise“, odnosno mentalnom šumu povezanom s hranom.