Što je to „Food noise"?
To NIJE isto što i emocionalno prejedanje! „Food noise" su uporni, nametljivi i opsesivni razgovori u glavi o hrani koji se pojavljuju bez obzira na to jeste li stvarno gladni. Mogu biti posljedica dugotrajnih restriktivnih dijeta, stalnog razmišljanja o tome što „smijete“ ili „ne smijete“ jesti, utjecaja društvenih mreža ili stresa. Zamislite ga kao neželjeni radio u glavi koji stalno zuji i ne dopušta vam da uživate u trenutku ili se usredotočite na sebe i prijatelje.
Započnite razgovor o svojoj tjelesnoj težini
Ako tražite stručnu pomoć i podršku u liječenju debljine ili prekomjerne tjelesne težine, pronađite liječnika u vašoj blizini.
Kako „food noise“ utječe na svakodnevni život?
- Teško se usredotočite na posao ili uživanje s obitelji jer već planirate sljedeći obrok ili razmišljate što ne biste smjeli pojesti.
- Često završava prejedanjem, osjećajem krivnje ili frustracije.
- Počinjete „dijetu od ponedjeljka“, ali misli o hrani ne prestaju — što vodi začaranom krugu neuspjeha i još jače unutarnje „buke“.
- Ponekad opsesivne misli o hrani dolaze zbog životnog stresa, umora, dosade ili društvenih pritisaka.
Tko je posebno u riziku?
Ako imate povijest stroge kontrole unosa kalorija, često isprobavate nove dijete ili vas stalno opterećuje što (ne) smijete jesti, veća je vjerojatnost da ćete razviti „food noise". To nije vaša „slabost“ - to je složen neurobiološki i psihološki fenomen.
„Food noise" vs. emocionalno prejedanje – u čemu je razlika?
„Food noise" – Opsesivne misli o hrani koje mogu biti stalno prisutne, pokrenute raznim signalima, a ne samo emocijama.
Emocionalno prejedanje – Jedenje kao odgovor na stres, tugu ili radost — pokušaj „utišavanja“ određenog osjećaja.
Ta su dva procesa često povezana, ali nisu ista. Ipak, jedan može potaknuti drugi, zato je važno znati razliku!
Da li postoji način da utišate „food noise“?
- Ne ignorirajte misli, ali ih prepoznajte: prvi korak je da shvatite da su misli o hrani često posljedica stresa, zabrana ili društvenih pritisaka, a ne stvarne gladi.
- Vježbajte mindful eating (svjesno jedenje): usredotočite se na svaki zalogaj, uključite sva osjetila, jedite polako — s jasnom odlukom da nema zabranjene hrane!
- Obratite pažnju na emocije: što vas stvarno muči? Jeste li doista gladni ili glad samo zamjena za neku drugu potrebu?
- Tražite podršku: bilo od nutricionista, terapeuta, prijatelja ili online zajednica — razgovor često donese olakšanje.
Kada potražiti stručnu pomoć?
Ako „food noise" značajno utječe na kvalitetu vašeg života, ometa svakodnevne aktivnosti ili izaziva intenzivnu anksioznost, važno je razmotriti razgovor sa stručnjakom.
Postoje različiti pristupi liječenju, uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju, savjetovanje s nutricionistom, a u određenim slučajevima primjenjuju se i medicinski tretmani.
Reference
- Hans-Rudolf Berthoud et al. Current Opinion in Neurobiology, Metabolic and hedonic drives in the neural control of appetite: who is the boss?, 2011 Dec;21(6):888-96. doi: 10.1016/j.conb.2011.09.004.
- Gregory J Morton, Thomas H Meek, Michael W Schwartz et al. Nat Rev Neurosci, Neurobiology of food intake in health and disease, 2014 Jun;15(6):367–378. doi: 10.1038/nrn3745.
- Rebecca G Boswell, Hedy Kober et al. Obes Rev. Food cue reactivity and craving predict eating and weight gain: a meta-analytic review, 2015 Dec 8;17(2):159–177. doi: 10.1111/obr.12354.
- Gareth Leng, Roger A H Adan, Michele Belot et al. Proc Nutr Soc, The determinants of food choice, 2017 Aug;76(3):316-327. doi: 10.1017/S002966511600286X.