Testirajte svoje znanje: veza između debljine i zdravlja srca

Opseg struka može pomoći u procjeni debljine, tj. raspodjele masnog tkiva u području trbuha, što je povezano s rizikom od bolesti srca poput visokog kolesterola i povišenog krvnog tlaka.

Opseg struka pomaže u procjeni rizika za bolesti srca poput visokog krvnog tlaka i kolesterola. Prema British Heart Foundationu, opseg manji od 94 cm za muškarce i 80 cm za žene smatra se niskorizičnim. Osobe afričko-karipskog, južnoazijskog, kineskog i japanskog podrijetla imaju drugačiju raspodjelu masnog i mišićnog tkiva, što znači da su u većem riziku od bolesti srca čak i pri nižem opsegu struka u usporedbi s Europljanima.

Opseg struka pomaže u procjeni rizika za bolesti srca poput visokog krvnog tlaka i kolesterola. Prema British Heart Foundationu, opseg manji od 94 cm za muškarce i 80 cm za žene smatra se niskorizičnim. Osobe afričko-karipskog, južnoazijskog, kineskog i japanskog podrijetla imaju drugačiju raspodjelu masnog i mišićnog tkiva, što znači da su u većem riziku od bolesti srca čak i pri nižem opsegu struka u usporedbi s Europljanima.

Debljina je kronična bolest koja negativno utječe i na tjelesno i na mentalno zdravlje. Može se povezati s više od 200 zdravstvenih stanja, uključujući šećernu bolest tipa 2, bolesti srca i osteoporozu.

Debljina je kronična bolest koja negativno utječe i na tjelesno i na mentalno zdravlje. Može se povezati s više od 200 zdravstvenih stanja, uključujući šećernu bolest tipa 2, bolesti srca i osteoporozu.

Debljina je kronična bolest koja negativno utječe i na tjelesno i na mentalno zdravlje. Može se povezati s više od 200 zdravstvenih stanja, uključujući šećernu bolest tipa 2, bolesti srca i osteoporozu.

Debljina se može povezati s više od 200 različitih stanja, što negativno utječe i na tjelesno i na mentalno zdravlje. Pročitajte više ovdje.

BMI od 25 i više indicira prekomjernu tjelesnu težinu, a vrijednosti od 30 i više indiciraju pretilost. Već BMI od 25 povećava rizik razvoja kardiovaskularnih čimbenika rizika, poput povišenog krvnog tlaka i kolesterola.

Indeks tjelesne mase (BMI) koristi se za procjenu količine tjelesne masti i procjenu rizika od debljine i povezanih zdravstvenih problema. BMI od 18,5–24,9 svrstava osobu u kategoriju zdrave težine. BMI od 25 i više svrstava osobu u kategoriju prekomjerne tjelesne težine, čime se povećava vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih rizika, poput povišenog krvnog tlaka i kolesterola.

Studije pokazuju da kod osoba koje žive s debljinom, gubitak tjelesne težine može poboljšati čimbenike rizika povezane sa smanjenim kardiovaskularnim zdravljem srca. Pozitivni pomaci su vidljivi već kod smanjenja od 5–10%.

Studije pokazuju da kod osoba koje žive s debljinom, gubitak tjelesne težine može poboljšati čimbenike rizika povezane sa smanjenim kardiovaskularnim zdravljem srca. Pozitivni pomaci su vidljivi već kod smanjenja od 5–10%.

Osobe koje žive s debljinom imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti zbog čimbenika poput visokog krvnog tlaka. Istraživanja pokazuju da smanjenje tjelesne težine za 5–10% može poboljšati te čimbenike rizika. Za više informacija o koristi gubitka tjesene težine kliknite ovdje.

Debljina je povezana s više od 200 zdravstvenih stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti, šećernu bolest, visoki krvni tlak i mnoga druga.

Debljina je povezana s više od 200 zdravstvenih stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti, šećernu bolest, visoki krvni tlak i mnoga druga.

Debljina je povezana s više od 200 zdravstvenih stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti, šećernu bolest, visoki krvni tlak i mnoga druga.

Tako je! Debljina značajno povećava rizik od razvoja dugoročnih zdravstvenih stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti, šećernu bolest, povišen kolesterol, povišen krvni tlak, osteoartritis i mnoge druge, što značajno narušava kvalitetu života.

U 2021. godini, rak je uzrokovao oko 10 milijuna smrti, dok su kardiovaskularne bolesti uzrokovale oko 20,5 milijuna smrti širom svijeta. To naglašava važnost ranog otkrivanja i prevencije radi smanjenja povezanih rizika.

Kardiovaskularne bolesti bile su uzrok jedne trećine svih smrti u svijetu 2021. godine, što ih čini vodećim uzrokom smrti globalno. Ove bolesti su odgovorne za oko 38% svih sprječivih smrti, što naglašava važnost ranog otkrivanja i preventivnih mjera.

Prema istraživanjima, prosječna osoba otprilike 7 puta tijekom života pokuša smršaviti. Upravljanje težinom može biti izazovno, no suradnja s liječnikom i prilagodba plana prehrane i tjelesne aktivnosti mogu pomoći.

Prema istraživanjima, prosječna osoba otprilike 7 puta tijekom života pokuša smršaviti. Upravljanje težinom može biti izazovno, no suradnja s liječnikom i prilagodba plana prehrane i tjelesne aktivnosti mogu pomoći.

Tako je! Debljina je složena, kronična bolest i mnogim ljudima je teško upravljati tjelesnom težinom. Razgovor s liječnikom i provođenje personaliziranog plana upravljanja težinom može pomoći u dugoročnom održavanju težine.

Prema istraživanjima, prosječna osoba otprilike 7 puta tijekom života pokuša smršaviti. Upravljanje težinom može biti izazovno, no suradnja s liječnikom i prilagodba plana prehrane i tjelesne aktivnosti mogu pomoći.

Dugoročno održavanje smanjene tjelesne težine može biti izazovno, ali postoje strategije i načini koji povećavaju šanse za uspjeh. Važno je savjetovati se s liječnikom kako bi se pronašao pristup koji najbolje odgovara svakom pojedincu.

Održavanje gubitka težine kroz dulji vremenski period može biti teško. Studija je pokazala da je samo 1 od 10 ispitanih osoba uspjela održati gubitak težine od 10% ili više dulje od godinu dana. Savjetovanje s liječnikom i personalizirani plan upravljanja težinom mogu biti od velike pomoći.

Održavanje gubitka težine kroz dulji vremenski period može biti teško. Studija je pokazala da je samo 1 od 10 ispitanih osoba uspjela održati gubitak težine od 10% ili više dulje od godinu dana. Savjetovanje s liječnikom i personalizirani plan upravljanja težinom mogu biti od velike pomoći.

Debljina je kronična, progresivna bolest čija je učestalost na globalnoj razini u stalnom porastu tijekom posljednjeg desetljeća. Najnovije procjene govore da s debljinom već živi više od 1 milijarde ljudi širom svijeta, uključujući djecu, mlade i odrasle.

Debljina je kronična, progresivna bolest čija je globalna učestalost u stalnom porastu. Očekuje se da će do 2025. godine s debljinom živjeti oko 1 milijarda odraslih te 241 milijun djece i mladih.

Debljina je kronična, progresivna bolest čija je učestalost na globalnoj razini u stalnom porastu tijekom posljednjeg desetljeća. Najnovije procjene govore da s debljinom već živi više od 1 milijarde ljudi širom svijeta, uključujući djecu, mlade i odrasle.

Za svake 2 godine života s debljinom, rizik od smrtnosti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima raste za 7%. Osobe koje žive s debljinom sklonije su razvoju rizika poput povišenog krvnog tlaka i sl., što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Razgovor s liječnikom i provođenje personaliziranih planova upravljanja težinom mogu pomoći u smanjenju tih rizika.

Za svake 2 godine života s debljinom, rizik od smrtnosti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima raste za 7%. Osobe koje žive s debljinom sklonije su razvoju rizika poput povišenog krvnog tlaka i sl., što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Razgovor s liječnikom i provođenje personaliziranih planova upravljanja težinom mogu pomoći u smanjenju tih rizika.

Kardiološka oboljenja životno su ugrožavajuća stanja, bilo da se radi o prestanku rada srca ili o osobama koje su već ranije preživjele srčani udar. Osobe koje žive s debljinom sklonije su razvoju rizika poput povišenog krvnog tlaka i kolesterola, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.