We have detected that you are located in . Do you want to switch to the local site?
Postoji mnogo definicija stresa, ali ukratko bismo mogli reći da je riječ o stanju poremećene psihofizičke ravnoteže, koje se očituje nizom emocionalnih i fizičkih reakcija te subjektivnim osjećajem preopterećenosti.
Ovo stanje nastaje kao reakcija na određene događaje, prije svega izazovne životne situacije. No, moderan način života gotovo nam svakodnevno donosi stresne situacije, a naš se organizam teško prilagođava produljenim stanjima stresa.
The image is a model
Osjećaj stresa tijekom duljeg vremenskog razdoblja može utjecati i na naš apetit, što posljedično može dovesti i do povećanog rizika od nastanka debljine. Zato je iznimno važno naučiti kako upravljati stresom – jer nam dobra strategija može uvelike olakšati proces mršavljenja i pomoći da spriječimo loše prehrambene odluke koje smo skloni donositi kad smo pod stresom.
Normalno je osjećati stres kao reakciju na izazovne situacije u životu, no važno je razlikovati kratkotrajni stres od onog dugotrajnog. Gallupovo globalno istraživanje provedeno 2018. u 142 zemlje pokazalo je kako 35 % ljudi osjeća stres velik dio dana. Većini nas je poznat takozvani “manji stres”, poput zabrinutosti zbog stizanja rokova na poslu, koji na nas može djelovati i pozitivno – potičući nas na djelovanje.
No, osjećamo li stres tijekom dužeg razdoblja, naše zdravlje može ispaštati. Kontinuirano stanje stresa dovodi do manjka sna, manjka fizičke aktivnosti i promjene u prehrambenim navikama – a te reakcije na stres ono su što nas izlaže većem riziku od debljine.
Stres je dio odgovora našeg tijela koji nas potiče na „borbu ili bijeg”, a koji nam već tisućama godina pomaže da opstanemo u opasnim situacijama. Normalno je da ga doživljavamo kroz kraće periode i u situacijama u kojima smo zaista u nekoj vrsti opasnosti. No, ljudi u današnje vrijeme osjećaju stres velik dio dana, čak i kada objektivne ugroze nema - pa je odgovor organizma stalno aktiviran.
Što podrazumijeva “odgovor” našeg tijela na stres?
Za velik dio tjelesnog odgovora na stres zaslužan je hormon naziva kortizol, čija razina naglo raste tijekom biološke reakcije na stres. Samo neki od simptoma povišenog kortizola su napetost, anksioznost, nesanica i – nama najzanimljiviji – povećan apetit. Dakle, ako vam se čini da vas u stresnim razdobljima pojačano “hvata glad”, u pravu ste – vaše tijelo fizički traži više kalorija. Zaključak je logičan: ako stalno osjećamo stres, vjerojatnije je da ćemo jesti više hrane – i to ne bilo koje hrane.
Istraživanja su pokazala da nas tijekom stresnih razdoblja više privlači kalorijski bogata hrana, jer nam taj tip hrane pomaže u ublažavanju osjećaja stresa – zato se i naziva „hranom za utjehu”.
Možemo stoga zaključiti kako stres ne rezultira samo većom željom za hranom, nego mijenja i vrstu hrane koju želimo jesti. Osobe koje žive s debljinom obično imaju više razine kortizola od normalnog, zbog čega je njihov odnos prema hrani znatno drugačiji. Osim toga, stres nas izlaže i riziku od lošijeg sna, manje kretanja i veće konzumacije alkohola – a svi ovi faktori povećavaju rizik od debljine.
Koje korake možemo poduzeti kako bismo kontrolirali stres? Postoje brojne strategije koje vam mogu pomoći u kontroliranju stresnih situacija, odnosno odgovora tijela na osjećaj stresa. Kao vodič za upravljanje stresom i prekomjernim jedenjem zbog stresa, pročitajte članak: 8 načina za upravljanje stresom koji pomažu kod mršavljenja.
